21. 10. 2014.

Fruškogorska transverzala 2014



Fruškogorska transverzala je najstarija i najveća planinarska transverzala u Srbiji, otvorena 1956. godine. Od otvaranja do danas prešlo ju je oko 3000 planinara, od čega tek nešto više od 200 nakon obnavljanja 1996. godine.

O dužini transverzale postoje različiti podaci: zvanično je duga 160 kilometara, ali neka novija snimanja staze govore čak i o 180 kilometara.

Iako je u poslednje vreme primetan manji broj transverzalaca nego pre tridesetak i više godina, transverzala je stalno aktivna, a o stazama brine Planinarski savez Vojvodine. Start i cilj se nalaze na Stražilovu, staza je markirana crveno-belim trouglovima, a 32 kontrolne tačke nalaze se na nekim od najinteresantnijih lokacija na planini.

Fruška gora je planina na kojoj sam pravio svoje prve planinarske korake, pa je logično i da je Fruškogorska transverzala nekako uvek bila moj neostvareni planinarski san.

O prelasku transverzale razmišljao sam godinama, nakanjivao se i odustajao mnogo puta, dok ove godine nisam prelomio da je pređem po svaku cenu. Naravno, mnogo toga je išlo mimo plana, pre svega mi je godišnji odmor propao zbog dosadno uporne kiše, ali sam na kraju ipak uspeo.

Iz više etapa, doduše, ali biće vremena i za prelazak "u cugu" koji sam prvobitno planirao. Neće Fruška gora nikuda. Ali, dosta priče. Vreme je za putovanje.

Okvirna karta Fruškogorske transverzale




Start/cilj - Stražilovo

Staza počinje na samom ulazu u izletište na Stražilovu i odmah se oštro penje; na pojedinim mestima je malo odronjena i zarasla u šiblje, pa zato mnogi transverzalci radije biraju da se do KT1 popnu dobro uređenom stazom Fruškogorskog maratona. Restoran "Brankov čardak" trenutno ne radi, a ispred njega se nalazi česma sa koje je moguće natočiti vodu.






KT1 - Planinarski dom na Stražilovu

Od starta do KT1 ima oko 1 km, sve uglavnom uzbrdo. Transverzalni pečat se nalazio u domu koji je izgoreo u požaru 2011. godine i trenutno nije u funkciji. U toku su radovi na rekonstrukciji doma, pa se može očekivati da sledeće godine ponovo proradi.






KT2 - Planinarski dom pod Glavicom

Od KT1 do KT2 ima oko 9 km, stazom preko Selišta i Astala. Pečat se nalazi u domu PD "Zanatlija", koji je stalno otvoren radnim danima i subotom.






KT3 - Popovica

Od KT2 do KT3 ima oko 3,5 km, preko Paragova i Orlovog bojišta. Pečat se nalazi u domu PD "Železničar" (startno mesto Fruškogorskog maratona), koji je otvoren vikendom i po potrebi preko radnih dana.







KT4 - Manastir Rakovac

Od KT3 do KT4 ima oko 6 kilometara, preko Starih Ledinaca i isposnice uklesane u stenu jugoistočno od manastira. Pečat se najverovatnije nalazi kod nastojnika, koji nije bio u manastiru kad sam overavao kontrolnu tačku. Fotografisanje nije dozvoljeno, pa je potrebno malo gerilskog snalaženja.





KT5 - Dumbovački vodopad

Od KT4 do KT5 ima oko 3,5 km. Staza je na nekim mestima zakrčena odronjenim kamenjem i srušenim drvećem, pa se prelazi za malo više vremena nego što piše na putokazima. Pečat nema.







KT6 - Manastir Beočin

Od KT5 do KT6 ima oko 3,5 km, preko izletišta Rim. Pečat se nalazi u manastirskoj crkvi.






KT7 - Crveni čot

Od KT6 do KT7 ima nešto manje od 4 km. Ovo je najzahtevnija etapa transverzale, što zbog teško prohodnog korita potoka kojim se ide prvim delom etape, što zbog uspona od oko 350 metara na relativno kratkoj deonici. Pečat nema.







KT8 - Osovlje

Od KT7 do KT8 ima oko 1,5 km. Nekada planinarski dom, a danas objekat radničkog odmarališta Elektrovojvodine na Osovlju trenutno ne radi, pa zato nema pečata.






KT9 - Orlovac

Od KT8 do KT9 ima oko 1,5 km, po grebenu Orlovac. Pečat se nekad nalazio na Osovlju, sad ga nema.






KT10 - Andrevlje

Od KT9 do KT10 ima oko 7,5 km, prvo dosta nizbrdo pa onda relativno ravnom deonicom preko Doline kestenova i Testere. Pečat se nekad nalazio u odmaralištu, ali ga tamo više nema.







KT11 - Trešnjevac

Od KT10 do KT11 ima oko 5 km, sa konstantnim blagim usponom. Pečat se nekad nalazio na Andrevlju, sad ga nema.






KT12 - Rohalj baze

Od KT11 do KT12 ima oko 11,5 km. Ovo je najduža deonica transverzale i ujedno jedna od monotonijih, jer nakon prvih par kilometara uspona gotovo sve vreme prati grebenski put. Objekat muzeja SUBNOR-a nije u funkciji, pečat nema.






KT13 - Manastir Đipša

Od KT12 do KT13 ima oko 9 km, gotovo ravnom deonicom, ali sa dosta gubljenja i pronalaženja prave staze, tako da je bolje rešenje pratiti grebenski put. Pečat je u manastiru, ali nisam hteo da maltretiram staru monahinju koja nije bila sigurna gde se tačno nalazi da ga traži.






KT14 - Manastir Kuveždin

Od KT13 do KT14 ima oko 6,5 km, kolskim putevima kroz njive, preko Stare Bingule. Pečat se najverovatnije nalazi kod starešine manastira, koji je bio zauzet kad sam overavao tačku. Fotografisanje je dozvoljeno samo uz blagoslov. Ispred manastira postoji izvor pijaće vode.







KT15 - Manastir Petkovica

Od KT14 do KT15 ima oko 4 km, preko Divoša, uglavnom kolskim putevima. Pečat se nalazi u manastiru. U porti se nalazi bunar i česma sa pijaćom vodom.






KT16 - Manastir Šišatovac

Od KT15 do KT16 ima nešto manje od 2 km, sve asfaltnim putem u konstantnom blagom usponu. Pečat je izgubljen.






KT17 - Hotel "Fruška gora"

Od KT16 do KT17 ima oko 3 km, uglavnom blago nizbrdo do vikend naselja iznad Ležimira a onda uzbrdo do nekadašnjeg hotela. Zgrada hotela je napuštena i ruinirana, a pečat je izgubljen.







KT18 - Jabuka

Od KT17 do KT18 ima nešto više od 10 km. Markacija nije dugo obnavljana, tako da na prvoj polovini deonice staza praktično ne postoji, zato je najbolje odmah posle hotela "Frušak gora" popeti se do grebenskog puta i onda ponovo uhvatiti transverzalnu stazu u blizini Popovog čota. Pečat se nekad nalazio na Letenci, sad ga nema. U šumi nadomak izletišta Jabuka postoji izvor, ali ne znam da li je voda dobra za piće.






KT19 - Manastir Bešenovo

Od KT18 do KT19 ima oko 3 km, sve strmo nizbrdo. Manastir je dugo bio neaktivan, pa zato nema pečat. Nova manastirska crkva, na mestu stare koja je uništena u bombardovanju tokom II svetskog rata, trenutno je u izgradnji. U Bešenovačkom Prnjavoru postoji česma sa koje se može natočiti voda.






KT20 - Manastir Mala Remeta

Od KT19 do KT20 ima malo više od 5 km, preko Bešenovačkog Prnjavora i Širokih ledina, prvo strmo uzbrdo a zatim lagano nizbrdo. Pečat se nalazi u manastirskoj prodavnici uz zvonik.







KT21 - Manastir Jazak

Od KT20 do KT21 ima 4 km, putem kroz Jazak i Jazački Prnjavor. Pečat se nalazi u manastirskoj prodavnici u podnožju zvonika. U manastiru postoji česma sa pijaćom vodom.







KT22 - Brankovac

Od KT21 do KT22 ima oko 8,5 km, konstantno uzbrdo preko grebena Carina i Isinog čota. Pečat se nekad nalazio u odmaralištu PTT, koje je danas napušteno.








KT23 - Zmajevac

Od KT22 do KT23 ima oko 4,5 km, stazom koja prati greben. Pečat se nalazi u restoranu "Zmajevac", nekadašnjem planinarskom domu.








KT24 - Manastir Ravanica

Od KT23 do KT24 ima oko 5 km, nizbrdo šumskom stazom koja prolazi ispod Vrdničke kule. Pečat se nalazi u manastirskoj crkvi. Ispred manastira se nalazi česma, ali nisam siguran da je voda zaista potpuno ispravna za piće jer nikad nisam video da neko ovde puni flaše kao na većini fruškogorskih česmi i izvora.






KT25 - Iriški venac

Od KT24 do KT25 ima oko 7,5 km, konstantno uzbrdo do Kraljeve stolice a zatim grebenskim putem. Pečat se nekad nalazio u hotelu "Iriški venac", koji je danas napušten i ruiniran.






KT26 - Manastir Novo Hopovo

Od KT25 do KT26 ima 3 km, sve nizbrdo. Pečat se nalazi u manastirskoj crkvi, a tu je i pečat manastira Staro Hopovo. U porti postoji česma sa pijaćom vodom.






KT27 - Manastir Staro Hopovo

Od KT26 do KT27 ima nešto više od 2 km, kolskim putem kroz vikend naselje Krčevine i dalje šumskom stazom. Pečat se nalazi u manastiru Novo Hopovo. U šumi blizu manastira nalazi se izvorska kapela sa pitkom vodom, kao i još jedan izvor vode koja važi za lekovitu, ali se jako oseti na sumpor pa je ne bih preporučivao.






KT28 - TV toranj

Od KT27 do KT28 ima nešto više od 4 km, sve uzbrdo. Pečat se nekad nalazio u odmaralištu Elektrovojvodine (NORCEV), ali ga tamo više nema.







KT29 - Manastir Grgeteg

Od KT28 do KT29 ima nešto manje od 5 km, sve nizbrdo, prvo lagano a onda pred sam kraj vrlo strmo. Pečat se nalazi u manastirskoj prodavnici odmah ispred porte.






KT30 - Manastir Krušedol

Od KT29 do KT30 ima oko 4,5 km kolskim putem kroz njive. Pečat se nalazi u manastirskoj prodavnici unutar porte (ne onoj u ulaznoj kapiji u manastirsko dvorište).






KT31 - Manastir Velika Remeta

Od KT30 do KT31 ima oko 3,5 km blago uzbrdo kolskim putem kroz njive i lepu četinarsku šumu. Pečat se nalazi u manastirskoj prodavnici na ulazu u portu. Voda na česmama u lepo uređenom manastirskom dvorištu je tehnička i nije za piće, ali zato u selu Velika Remeta postoji izvor pitke vode.








KT32 - Brankov grob

Od KT31 do KT32 ima oko 6,5 km, konstantno uzbrdo do grebena, a zatim blago nizbrdo. Pečat se nalazio u planinarskom domu na Stražilovu (KT1), koji trenutno nije u funkciji. Do cilja transverzale na izletištu Stražilovo ima oko 1 km, strmom stazom nizbrdo sa nekoliko serpentina.







I šta se dešava kad se prekuca Fruška gora, kako to jednom slikovito reče moj burazer?

Dobije se značkica i jedan vrlo neobičan osećaj. S jedne strane, smatram da Fruškogorsku transverzalu može da pređe svako u iole dobroj kondiciji, dok sam sa druge opet nekako ponosan na sebe. 

Ako se prelazi u etapama, transverzala fizički ne predstavlja naročito velik napor, ali zato ume da bude psihički zahtevno biti sam sa sobom na putu od 160 kilometara. Ipak, obećanje dato u savezu prilikom preuzimanja transverzalne značke, da je sledeći put prelazim "u cugu", sigurno nameravam da ispunim.




2 коментара:

  1. Milane, ovo si divno napravio sa svim potrebnim podacima za hrabre avanturiste a i za one koji bi poželeli da vide samo određeni lokalitet. Lično imam želju da prođem celom transverzalom jer bih tako bio najbogatiji ali to je nemoguća misija. :( Moja brzina hoda je negde oko 4km/h, što znači da bi mi pod idealnim uslovima za dužinu od 160km trebalo oko 40 sati, odnosno 4 dana ako bih pešačio 10h dnevno a ostalo vreme koristio za obilaske poznatih manastira. Nemam toliko kondicije ni vremena ali sam dobio želju da posetim sve te manastire i o njima napravim jednu PPS prezentaciju. Gledajući tvoje fotografije nisam ostao ravnodušan pa ću o tome ozbiljno razmisliti i isplanirati jedan sveobuhvatni izlet kolima. Hvala na ideji i podacima. Srdačan pozdrav. Ljuba

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Sva sreća pa je Fruška gora dovoljno pristupačna i ne preterano velika pa se dosta toga može videti za jedan dan, čak i bez kola. Naravno, i transverzala se može prelaziti na različite načine - ja sam je razbio u nekoliko dana sa spavanjem u Rumi, a znam i za slučajeve gde su je ljudi prelazili za 2-3 dana sa spavanjem u planini, ali i neke koji su tokom više godina obilazili staze, skupljali pečate i fotografije i na kraju uredno dobili transverzalnu značku. Sve zavisi od afiniteta i slobodnog vremena, poslednjih godina nažalost i od finansija... Ali kakav je da je, svaki izlet do Fruške gore je zlata vredan, i ne sumnjam da će uslediti još jedna kvalitetna i zanimljiva prezentacija. Pozdrav i srećno!

      Избриши