30. 6. 2016.

Planinarenje na Krfu


Ostrva Jonskog mora oduvek su bila popularna destinacija za odmor. Razlog za to je pre svega izuzetno prijatna mediteranska klima, toplo more, uredne plaže, ali i istorijski spomenici i druge zanimljivosti za ljubitelje kulture i umetnosti.

Zahvaljujući uglavnom brdskom terenu sa mnoštvom vidikovaca, jonska ostrva su vrlo atraktivna i za pešačenje i planinarenje. U ovom pogledu prednjače Kefalonija i Lefkada, a odmah za njima sledi Krf.

Reljef Krfa je izrazito brdovit, a iako retko prelazi granicu od 500 metara nadmorske visine kad brda prerastaju u planine, zbog blizine mora mnoga brdašca imaju vrlo izraženu relativnu visinu, a sa skoro svakog se pruža izvanredan pogled.

Krfske planine svrstavaju se u niske (do 1000 m.n.v.), a od šačice pravih planinskih vrhova do većine vode uređeni putevi, asfaltni ili makadamski, što ih čini vrlo pristupačnim svim zaljubljenicima u prirodu.





Mada je praktično celo ostrvo prekriveno brdašcima (samo je najjužniji deo Krfa izrazito ravničarski), u reljefu se prepoznaju dve prave planine.

Na severu se proteže planina Pantokrator ("Svedržitelj"), dužinom od oko 20 kilometara, to jest skoro celom širinom ostrva. Greben Pantokratora raste od zapada ka istoku i kulminira najvišim vrhom ostrva, takođe nazvanim Pantokrator, u blizini zapadne obale, iznad mesta Barbati.

Južna panorama planine Pantokrator sa vrhovima
Mihalokades (levo) i Pantokrator (u sredini)

Najzapadniji i sa 510 metara nadmorske visine najniži planinski vrh Krfa zove se Iraklis ("Herkul") i nalazi se oko kilometar i po severno od letovališta Paleokastrica.

Do vrha se stiže magistralnim putem Trumbeta-Vistonas koji prati greben ka istoku, neobeleženim odvajanjem levo na oko šest kilometara od sela Trumbeta. Odavde vodi asfalt koji vrlo brzo postaje jako loš, pretvara se u makadam a zatim u običan zemljani put sa kojeg se vrh lako sagledava.

Od odvajanja sa magistrale do vrha ima svega oko kilometar, a u poslednjih par stotina metara odvaja se jasno probijena, ali dosta zarasla staza kroz gustu makiju. Na vrhu postoji betonsko obeležje, a pogled puca na sve strane.

Iraklis (510 m.n.v.)




Sledeći u nizu je vrh Louka, visok 625 metara. Stenovita kapica nalazi se južno od puta Trumbeta-Sokraki, otprilike iznad mesta Skripero.

Do samog vrha nema puta ni uočljive staze, gledano odole ne može se čak ni reći šta je tačno na grebenu vrh. Mala zaravan na kojoj se nalazi telekomunikaciona antena najverovatnije je ujedno i najviša tačka.

Louka (625 m.n.v.)


Krajnjim severoistokom ostrva dominira masiv Pantokratora i na njemu dva jasno uočljiva vrha: Mihalokades i Pantokrator.

Zapadniji vrh Mihalokades je sa 852 metra nadmorske visine drugi najviši vrh Krfa. Do samog vrha nema obeleženog puta, i dok se sa južne strane još i nekako naslućuje grebenska putanja, ostaje nejasno kako doći do nje sa asfaltnog puta koji obilazi oko vrha nekih stotinak metara niže...

Pre dolaska na Krf pretraživao sam dostupne podatke o planinarskim stazama na raznim internet portalima i uglavnom nalazio informaciju da se ovaj vrh retko posećuje i da ga planinari praktično zanemaruju...

Mihalokades (852 m.n.v.)


U zavisnosti od izvora, najviši vrh Krfa, Pantokrator, visok je između 906 i 917 metara iznad mora. 

Stojeći na vrhu, čini se da je u pitanju samo izbor tačke merenja. Vrh je stenovit i ogoljen, a jasno su razdvojene dve zaravni, tako da bi se reklo da je jedna na manjoj a druga na većoj od ove dve visine.

Na nižoj zaravni načičkane su antene kao na smotri, a među njima je skriven i betonski stub koji označava vrh.

Na višoj je smešten manastir Pantokrator, a nad njegovom portom nadvija se antenčina od celih sto metara visine... Do vrha vodi solidan, mada prilično strm i uzan asfaltni put sa zapadne strane, dok se sa jugoistoka može popeti peške stazom koja počinje iznad primorskog mesta Nisaki.

Pantokrator (917 m.n.v.)




Pogled sa vrha Pantokratora ipak nije onoliko fascinantan koliko bi trebalo da bude pogled sa najvišeg vrha jedne stenovite planine, jer su vizure ograničene antenama i zgradama manastira.

Najupečatljiviji pogled je prema istoku, preko zatalasanih brda ka Albaniji koja se nalazi na svega par kilometara od obale Krfa. Gledajući ka zapadu pogled se gubi u moru bezimenih glavica i brdašaca do kojih nema ni staze ni puta...

Manastir Pantokrator


Pogled ka istoku
Stara Peritija, napušteno selo u podnožju Pantokratora
Pogled ka zapadu


Druga krfski planinski masiv, Agii Deka ("Sveta Desetorica"), nalazi se u centralnom delu ostrva, i mada se ni sama ne može pohvaliti velikom visinom ubedljivo dominira nad dosta nižim okolnim terenom.

Jedini pravi vrh visok je 576 metara i nosi isto ime kao i planina. Do vrha se može doći lepo obeleženom stazom kroz gustu šumu, ali i dobrim asfaltnim putem dužine oko 2,5 kilometra iz sela koje se takođe zove Agii Deka.

Nekoliko stotina metara pre samog vrha odvaja se put za manastir Pantokrator na padinama planine - mora se priznati da Krfljani nisu naročito maštoviti po pitanju toponima: od desetak manastira na ostrvu, četiri se zovu Pantokrator a dva Panahija, da ne pominjemo koliko još Pantokratorā, Panahijā, Svetih Anā i Svetih Varvarā ima među običnim crkvama...

Na najvišem vrhu Agii Deka smeštena je radarska kupola ograđena bodljikavom žicom, pa sam vrh i nije naročito zanimljiv, što je ipak nadomešteno odličnim pogledom ka gradu Krfu na severu i albanskoj obali u daljini...

Agii Deka (576 m.n.v.)





Pored planinskih vrhova, Krf krije i jednu pravu poslasticu za transverzalce!

Pešačka staza Corfu Trail prostire se dužinom od oko 220 kilometara od mesta Kavos na krajnjem jugu do rta Aja Ekaterini, najsevernije tačke ostrva, i posećuje neke od najzanimljivijih planinskih lokacija na ostrvu (mada ipak zaobilazi vrhove Louka i Mihalokades).

Transverzala je otvorena 2001. godine, ali iskustva onih koji su je poslednjih godina prelazili kažu da je uprkos dobrim oznakama staza neodržavana i na nekim mestima skoro neprohodna...

Mi smo sporadično nailazili na markacije, dok smo pokušaj obilaska transverzale ipak ostavili za neku drugu priliku.




Krf ljubiteljima prirode pruža sasvim dovoljno, mada je od vrhunske destinacije za planinarenje ipak daleko...

Za one koji samo uživaju u lepim pogledima i nije im toliko bitan način dolaska do vrha ovo je jedno rajsko mesto, tim pre što se sa skoro svake plaže do nekog atraktivnog vidikovca obično može stići za svega nekoliko minuta, peške ili kolima, lagano i opušteno.

A nekad je i potrebno malo usporiti i opustiti se, zar ne?




3 коментара:

  1. Hvala Vam što ste opisali Krf, lepa priča. Da li ste možda obišli Stavros, iznad samog mesta nalazi se planina. Bio sam do vidikovca, ali i od vidikovca postoji put koji vodi do izgleda samog vrha, ali u tu avanturu nisam smeo da se upustim. Da li znate nekog vodiča iz Stavrosa ili okoline koji bi možda vodio do samog vrha? Takođe, u podnožju postoji mapa staza koje vode kroz planinu, ali prilično je nerazumna, jer je sve na grčkom. Svaka pomoć ili preporuka bila bi mi dobrodošla.

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Hvala Vama na komentaru. :)

      Nažalost, nisam obišao Stavros, sad gledam kartu i vidim otprilike o čemu se radi ali bez više informacija ne bih mogao mnogo da pomognem... Obično ne koristim usluge lokalnih vodiča pa tako ne poznajem nijednog na Krfu, ali ako se iole snalazite sa kartama mogu da preporučim da probate aplikaciju WikiLoc u kojoj možete pronaći mnoge planinarske staze za praćenje preko telefona.

      Toliko mogu da pomognem ovako na prvu loptu, ako Vam treba još neka konsultacija slobodno me kontaktirajte.

      Pozdrav.

      Избриши
  2. Dvaput smo obilazili Pantokrator, doduse, kolima, jer su nam decica bila jako mala! Manastir ujedno sa pogledom me je odusevio! Jedino sto ga kvari je ona "antencina" )) Hvala Vam na lepom potsecanju!

    ОдговориИзбриши