6. 9. 2015.

Šta sve možeš u Temišvaru za jedan dan


Temišvar je najveći grad Rumunskog Banata i jedan od najvećih gradova Rumunije.

Nalazi se na krajnjem zapadu ove zemlje, na četrdesetak kilometara od granice sa Srbijom, što ga čini izuzetno pristupačnim za city break putovanja iz ovih krajeva.

Sve i da nije toliko blizu, Temišvar svakako treba posetiti, jer grad koji nosi nadimak "mali Beč" itekako ima šta da ponudi turistima. Makar i na jedan dan.


Temišvar se pod tim imenom u istorijskim spisima prvi put pominje 1212. godine, iako su na ovom mestu i ranije opisivano postojanje naselja.

Ime Temišvar (rumunski Timişoara, mađarski Temesvár) znači "utvrđenje na reci Tamiš", što zvuči pomalo paradoksalno s obzirom da grad zapravo leži na reci Begej, a reka Tamiš protiče nekih desetak kilometara južnije.

Objašnjenje za ovo nalazi se u izmeštanju toka Tamiša van grada, zbog čestog plavljenja i stvaranja močvarnog zemljišta, dok su obale Begeja uređene i pretvorene u gradsko šetalište.

Trg Pobede

Danas je Temišvar značajan kulturni i obrazovni centar, a ujedno je i najveći centar Srba u Rumuniji. 

Doduše, tvrdnje da se u Temišvaru na ulici često može čuti srpski jezik nisu baš istinite, jer ovde ima svega oko 6.000 Srba, što čini samo oko 2% ukupnog stanovništva grada. I pored toga, ovdašnja srpska zajednica neguje svoj nacionalni identitet i zajedništvo.

Trg ujedinjenja sa Stubom kuge i srpskom Sabornom crkvom
Parohijski dom Srpske pravoslavne crkve i Srpska saborna crkva
Građanska arhitektura na Trgu ujedinjenja



Arhitektura

Nadimak "mali Beč" Temišvar je dobio upravo zbog arhitekture, po kojoj veoma podseća na nekadašnji centar Habzburške monarhije. Većina istorijskih zgrada građena je u stilu baroka, a primetni su i uticaji secesije i mešavine nacionalnih stilova.

Temišvar je vrlo lepo urbanizovan, tako da je celo staro jezgro jedna velika pešačka zona, prošarana parkovima i spomenicima.

Za razliku od mnogih gradova bivšeg istočnog bloka, ovde dobro gradsko uređenje nije novost: Temišvar je bio prvi grad u Evropi koji je uveo električnu uličnu rasvetu i jedan od prvih koji je imao tramvaje sa konjskom vučom.

I danas gradom ide starinski tramvaj širokog koloseka, što celom ambijentu daje poseban šmek.



Od značajnijih zgrada treba obavezno videti tri najveća gradska trga, Trg Ujedinjenja (Piaţa Unirii), Trg Slobode (Piaţa Libertăţii) i Trg Pobede (Piaţa Victoriei), i arhitektonske spomenike koji se nalaze oko njih.

Na Trgu Ujedinjenja nalazi se Srpska Pravoslavna saborna crkva Svetog Đorđa sa zgradom crkvene opštine, kao i Rimokatolička crkva posvećena istom svetitelju i ansambl bogataških kuća iz XVIII i XIX veka.

U središtu trga nalazi se takozvani Stub kuge, spomenik Svetog Trojstva podignut u znak zahvalnosti za izbavljenje od ove pošasti, kakav se može videti na još nekoliko mesta širom bivše Austrougarske.

Srpska saborna crkva


Rimokatolička crkva na Trgu Ujedinjenja

Na Trgu Slobode mogu se videti zgrade muzičke i pozorišne akademije, nekoliko zgrada vojne uprave, kao i dva spomenika koji evociraju bogatu istoriju Rumunije.

Spomenik Bogorodice i Svetog Jovana Nepomuka podignut je 1756. godine na mestu starijeg spomenika posvećenog ovom češkom mučeniku koji je živeo u XIV veku, zaštitniku reka, mostova, mornara, ribara i vodeničara. Slično kao Stub kuge na Trgu Ujedinjenja, ovaj spomenik je podignut u spomen žrtava kuge u Temišvaru i njegovoj okolini.

Na ovom trgu nalazi se i novija bista Decebala, poslednjeg kralja Dakije, koga je početkom II veka pobedio rimski car Trajan i tako pripojio teritoriju Dakije Rimskom carstvu. Decebal se od XIX veka u Rumuniji slavi kao nacionalni junak i simbol borbe za slobodu i nezavisnost.

Trg Slobode



Trg Pobede predstavlja najuži centar Temišvara i čini ga jedno popločano proširenje na kome se između ostalih nalaze značajne zgrade Nacionalne opere i Lojda, odakle se nastavlja široka pešačka ulica sa ukrasnim zelenilom.

Trg Pobede krasi Riblja fontana, za koju je u Temišvaru vezano zanimljivo sujeverje: naime, žitelji ovog grada veruju da ne treba dogovarati sastajanje kod ove fontane jer će se ti planovi izjaloviti, pa je neki zato neformalno zovu i "fontana ostavljenih".

U sklopu Trga Pobede nalazi se i statua vučice sa Romulom i Remom, Musolinijev poklon Temišvaru 1926. godine, koji krije suptilnu vekovnu težnju Rima da prikaže Rumuniju tek kao svoju provinciju...

Nacionalna opera



Šetalište se završava ispred Rumunske Pravoslavne saborne crkve, impresivne građevine podignute između 1936. i 1941. godine u kombinaciji neovizantijskog i moldavskog stila crkvene gradnje. Ovo je ujedno i najviša zgrada u Temišvaru, sa središnjim tornjem visokim oko 90 metara.





Pored toliko znamenitosti na Trgu Pobede, turisti često previde spomenik koji se nalazi preko puta saborne crkve, a svedoči o verovatno najznačajnijem i najdramatičnijem događaju u novijoj istoriji Rumunije.

Spomenik žrtvama revolucije podignut je 1999. godine, na desetogodišnjicu Rumunske revolucije koja je započela protestima upravo na Trgu Pobede u Temišvaru, a završila se svrgavanjem i streljanjem dotadašnjeg predsednika Rumunije Nikolaja Čaušeskua.

U neredima na ulicama Temišvara za devet dana revolucije stradala su čak 102 civila.



Od ostalih značajnih građevina Temišvara koje se ne nalaze direktno na glavnim gradskim trgovima trebalo bi izdvojiti i Bastion Marije Terezije iz XVIII veka, koji je pretvoren u turistički centar u kojem se nalazi jedan deo Muzeja Banata, restorani, kafići, prodavnice finih pića i suvenira.







Kultura

Kao značajan istorijski centar, Temišvar je pun znamenitosti, a spomenici kulture se mogu videti na svakom koraku.

Centralni park, preko puta saborne crkve, prepun je bista ličnosti značajnih za istoriju Rumunije, među kojima se nalazi i naš Dositej Obradović, rođen u Čakovu u blizini Temišvara 1739. godine.





U središtu parka nalazi se i Spomenik neznanom junaku, podignut 1962. godine na mestu starijeg spomenika koji je uništen 1918. godine.

Kod ovog spomenika često se održavaju vojne svečanosti, ali se za njega vezuju i razne političke kontroverze, budući da su mu različiti režimi više puta menjali ime, pa se tako jedno vreme čak zvao Spomenik sovjetskom junaku.



Najznačajniji muzej u Temišvaru svakako je Muzej Banata, koji ima više odeljenja smeštenih na različite lokacije u gradu.

Svojevrstan prirodnjački muzej na otvorenom je i Botanička bašta, koja je nekoliko puta veća od beogradskog Jevremovca, ali utisak malo kvari to što većina prikazanih biljnih vrsta nema nikakve oznake imena niti porekla...






Iće i piće

Rumunska kuhinja je negde na pola puta između mađarske i srpske. Za nacionalni specijalitet važe jela sa roštilja, naročito ćevapi i kobasice.

Veliki rumunski ćevapi od kojih je za normalnu odraslu osobu dovoljno dva da se najede po svemu sudeći su samo mit ili neki redak varijetet: ćevapi, bar oni koji se mogu videti po lokalnim prčvarnicama, iste su veličine kao i oni kod nas. Kobasice su tanke i liče na domaće roštiljke.

U restoranima se inače mogu poručiti i različite vrste gulaša i paprikaša, sarme, ali i neka autentična srpska jela, kao što su Karađorđeva šnicla i šopska salata.



S obzirom na popularnost roštilja, lako se da pretpostaviti da Rumuni vole i da popiju pivo. Rumunsko pivo je prilično dobro, a među najpoznatijim markama su Ursus, Ciucaș, lokalno Timișoreana, i druge. 

Asortiman uvoznih piva sličan je kao kod nas, u čemu prednjače linije brendova Tuborg, Heineken i Holsten. U kafićima i restoranima uglavnom se mogu naći samo uvozne marke.



Šoping

Najveći tržni centar u Temišvaru je Iulius Mall, koji se nalazi blizu centra grada. Centar je duplo veći od beogradskog Ušća, međutim, iako ga naši turisti koji u Temišvar odlaze radi šopinga često kuju u nebesa, realno se ne može pohvaliti baš preteranom atraktivnošću za kupce iz Srbije.

Odeća i obuća su nešto skuplji nego kod nas, a cene sportske opreme su na otprilike istom nivou, s tim što se u prodavnicama istih lanaca (npr. Intersport) mogu videti sasvim drugačiji modeli nego kod nas. 

U okviru tržnog centra nalazi se nekoliko kafića i restorana, kao i hipermarket lanca Auchan, gde su cene ipak znatno niže nego u našim prodavnicama. Međutim, pitanje je da li se uopšte isplati ići čak do Temišvara samo zarad nabavke osnovnih kućnih potrepština...




U Rumuniji se kao valuta i dalje koristi rumunski lej i nijedna radnja ne prima evro. Za jedan evro dobija se između 4,30 i 4,40 leja.

Kažu da je u pojedinim menjačnicama moguće menjati i dinare, ali, ako i postoje, ja takve menjačnice nisam video...




S obzirom na bogatu istoriju i kulturu grada, Temišvar je praktično nemoguće upoznati tokom jednog jednodnevnog izleta.

Ipak, i toliko je dovoljno da se vidi i iskusi ono najosnovnije što krasi ovaj banatski biser. Tim pre što je dovoljno blizu da se vrlo lako i često može posećivati...

Ovakve gradove, toliko bogate istorije, prepune najrazličitijih zanimljivosti svakako vredi videti. Makar i samo na jedan dan.




6 коментара:

  1. Анониман2/10/16 15:14

    Добар текст, хвала!
    Штета што није ћирилицом ...

    ОдговориИзбриши
  2. A o spomeniku Milosu Crnjanskom u Temisvaru ?

    ОдговориИзбриши
    Одговори
    1. Ima u Temišvaru još mnogo zanimljivih detalja, ali ponešto bi trebalo ostaviti putnicima i da otkriju sami. Tako će im iznenađenje biti prijatnije.

      Pozdrav i hvala na komentaru!

      Избриши
  3. Lepo preneseno. Koristan i zanimljiv text. Hvala!

    ОдговориИзбриши