8. 7. 2018.

Rekonstrukcija Žitnog trga u Sremskoj Mitrovici: zločin protiv arheologije


Nedavno završena rekonstrukcija Žitnog trga u Sremskoj Mitrovici, arheološkog lokaliteta izuzetnog značaja, izazvala je različite reakcije. Dok jedan deo javnosti, na čelu sa gradskim vlastima i ministrom kulture Vladanom Vukosavljevićem (po profesiji pravnikom, dakle laikom za pitanja kulture), tvrdi da je uređenje ovog prostora izvedeno "idealno", veliki deo građana Sremske Mitrovice slaže se sa stručnjacima iz oblasti arheologije da su ovim potezom ostaci antičkog carskog grada Sirmijuma - devastirani.


Iako je Sirmijum u svoje vreme predstavljao jedan od najvećih urbanih centara u svetskim okvirima, između ostalog i kao jedan od prestonih gradova Rimskog carstva, najviše zahvaljujući razaranju od strane Avara u VI veku naše ere danas je vrlo malo njegovih ostataka sačuvano i dostupno javnosti, a sam značaj grada nije dovoljno istaknut, kako turistima tako ni lokalnom stanovništvu.

Održavanjem arheološkog festivala Archest Open Days prošle godine, sa nekoliko besplatnih stručnih tura kroz najznačajnije lokalitete, delovalo je kao da se promocija nemerljivih potencijala Sirmijuma pokreće sa mrtve tačke, sve do nedavne rekonstrukcije Žitnog trga, kojom je ovaj deo grada odenut u novo, potpuno neprimereno ruho.




Kao otvoreni trg u tkivu današnjeg grada, ostaci zanatsko-trgovačke četvrti Sirmijuma duži niz godina su izloženi najrazličitijim štetnim uticajima. Osim onoga što nezaštićenim spomenicima može učiniti zub vremena, stiče se utisak da je ovo mesto najviše upropastio sam čovek, budući da su ovde već godinama održavane različite manifestacije na otvorenom i da montaža bine za muzički program bukvalno preko iskopina uopšte nije bila redak prizor. Neosporno je da je Žitnom trgu bila preko potrebna stručna konzervacija, ali način na koji je to učinjeno može se nazvati svakako osim stručnim.




Sada već nekadašnji arheološki lokalitet adaptiran je upravo u mesto prilagođeno masovnim okupljanjima, sa amfiteatrom okruženim tribinama koje samo potvrđuju da je osnovna ideja prilikom osmišljavanja novog izgleda Žitnog trga bila da se omogući veći prostor za publiku na pomenutim priredbama. Štaviše, za te potrebe je jedan deo neprocenjivog arheološkog fonda u potpunosti uklonjen sa lokaliteta kako bi se površina iznivelisala i popločala - behatonom, verovatno najneprimerenijim mogućim materijalom, koji je sam po sebi automatska asocijacija na kič, neukus i nedostatak ideje.



Novoformirano gledalište samo po sebi je neprimereno i neupotrebljivo, budući da su drvene klupe značajno predimenzionisane za sedenje pa se postavlja pitanje da li su možda predviđene za stajanje, u kom slučaju je upotreba drveta za te potrebe potpuno pogrešna i promašena. Kad već govorimo o materijalizaciji, ne bi trebalo zanemariti ni pristupna stepeništa i rampe od čeličnog lima primerenog samo industrijskim objektima, koja u otvorenom prostoru bez izuzetka govore o ad-hoc planiranju i uštedi nauštrb kvaliteta i trajnosti.




Da se samo na ovome stalo ova rekonstrukcija bi još mogla i da se istoleriše, međutim ono što je učinjeno sa preostalim iskopinama ravno je zločinu. Verovatno u pokušaju da se istaknu ostaci zidova iz III veka naše ere, prostor između njih nasut je rizlom i šljakom, čime je narušena viševekovna ambijentalna celina, umesto da je popločanje (ako je uopšte moralo da ga bude) izvedeno makar prirodnim kamenom, kakav god bio...



Ipak, kao da ni to nije bilo dovoljno destruktivno pa su i sami zidovi (valjda da bi bili još jače akcentovani) nadograđeni nasumičnim ulomcima kamena i novom pseudorimskom opekom (pritom jedan od osnovnih principa rekonstrukcije ovakvih objekata da se nova konstrukcija mora vizuelno odvojiti od originalne, uopšte nije ispoštovan), pa onda potpuno diletantski zamalterisani, čime je iskopinama dat jedan traljav i neautentičan izgled tako da bi se neupućeni prolaznik mogao s pravom zapitati da li su to zaista ostaci rimskih građevina ili banalna urbanistička intervencija kojoj je cilj da liči (pa i to jedva) na antički lokalitet.





Nažalost, mnogi verovatno neće ni primetiti da je najveća šteta naneta možda i najvrednijem spomeniku na Žitnom trgu - ostacima ulične kanalizacije sirmijumskog Decumanus Maximusa. Nad ovim fragmentom sprovedena je zaštita po principu "kako mali Perica zamišlja stručnu konzervaciju", hermetičkim zatvaranjem staklenim panelima na kojima se od svečanog otvaranja rekonstruisanog trga neprestano stvara kondenzacija, koja s jedne strane sprečava da se ostaci uopšte vide, dok sa druge (što je strašnije) svedoči o velikoj vlazi iz zemljišta koja je na ovaj način zarobljena i koja će tako uništiti ovo arheološko blago brže i temeljnije od bilo kog spoljnog uticaja...



O tome koliko se pri rekonstrukciji Žitnog trga mislilo o prezentaciji istorijskog nasleđa rečitije govori činjenica da od tolikih sredstava uloženih u radove nije preteklo dovoljno da se obnovi tabla sa osnovnim informacijama o lokalitetu... Kao da je to uopšte i bitno. Bitno je da su tu reflektori i kamere, i da sve izgleda tako čisto, uredno - i potpuno sterilno i veštački. Tako da sada jedan od najupečatljivijih repera današnje Sremske Mitrovice više ne čini kompleks antičkih ruina, već jedan multifunkcionalni trg, moderan i napredan...




Kao neko ko je imao priliku da profesionalno sarađuje sa Zavodom za zaštitu spomenika kulture iz Sremske Mitrovice, ubeđen sam da to je što je jedan ovakav projekat izašao iz te ustanove ne znači nužno da je tu i osmišljen. Zna se, uostalom, ko u ovom sistemu raspolaže sredstvima za kapitalne investicije, a to sigurno nisu profesionalne institucije.

Činjenica da smo došli do situacije da stručnjaci moraju da rade kako kaže neki samoproglašeni autoritet, po cenu da će u kolegijalnim krugovima biti u najmanju ruku ismejani, nagoveštava jedno crno vreme za zaštitu graditeljskog nasleđa na ovim prostorima, a u crnim vremenima ćutanje je isto što i saučesništvo...

Antika je tu samo kolateralna šteta. Koga je ionako briga šta će ostati nakon mandata?

Vrhunac...


DOPADA VAM SE OVAJ TEKST? PRATITE BLOG perpetuuM Mobile I PREKO FACEBOOKA:


Нема коментара:

Постави коментар